Preludij Rima
14. 7. 25.
By:
Michael K.
Od “Rimskog kruga” do Trampovog ultimatuma — kurs ka Rusiji

Autorski komentar: Ovaj tekst predstavlja nastavak ranije objavljenog materijala “Rimski krug: Patriot, nafta i 500%” i otkriva kako su tamo nagovešteni trendovi pronašli konkretan izraz u izjavama Donalda Trampa 14. jula 2025. godine.
Pozadina i geopolitički kontekst
Od početka proleća 2025. administracija Donalda Trampa pojačava retoriku prema zemljama koje održavaju ekonomske veze sa Rusijom. Još u aprilu je najavljeno da bi SAD mogle uvesti carine od 500% na uvoz ruske nafte i gasa u treće zemlje, ako one ne raskinu postojeće ugovore. Ovakav pristup je prvi put detaljno analiziran u tekstu “Rimski krug”, koji je istraživao ideološke i trgovinske osnove nove politike.
Prekretnica je bila najava isporuke američkih PVO sistema Patriot Ukrajini — što je shvaćeno ne samo kao vojna, već i kao ekonomska eskalacija.
Patriot, Evropa i “mi radimo, vi plaćate”
Dana 14. jula Donald Tramp je zvanično potvrdio da će SAD poslati dodatne baterije Patriot sistema Ukrajini, ali da će ove isporuke finansirati evropski saveznici, a ne Vašington. U svom govoru naglasio je:
“Mi pravimo najbolju opremu… oni će je platiti.”
Prema izveštaju Reutersa, radi se o sistemima koji su u završnoj fazi proizvodnje, a očekuje se da će isporuka biti izvršena u narednim danima.
The Guardian ističe da je ova izjava rezultat više rundi konsultacija između SAD i evropskih prestonica. Američka strana je pristala na isporuku opreme, ali pod uslovom da troškove u potpunosti pokrije EU. Ovaj potez jača transatlantsku saradnju, ali istovremeno smanjuje direktno američko finansijsko učešće u sukobu.
Misija Kellogga i širenje podrške Kijevu
Reuters potvrđuje: general Kit Kellogg je stigao u Kijev uoči Trampovog govora. Njegova misija uključuje pripremu terena za tehničke isporuke, diskusije o pritisku putem sankcija i planiranje zajedničke proizvodnje oružja.
Radio Slobodna Evropa javlja da se Kellogg sastao sa nizom ključnih ukrajinskih zvaničnika, uključujući Andrija Jermaka, koji je u svojim izjavama naglasio važnost “prelaska sa reči na opipljivu podršku”.
Zanimljivo je da se paralelno razgovaralo o mogućnosti uspostavljanja zajedničkih proizvodnih linija u Poljskoj i Slovačkoj — kao delova nove odbrambene arhitekture NATO-a.
Moskva odgovara: Gerasimov, logistika i simbolika
Na dan Trampovog govora, ruska strana je izvela sopstveni gest: Reuters je zabeležio pojavljivanje Valerija Gerasimova u zoni aktivnih borbenih dejstava. To je retka javna pojava i tumači se kao odgovor na eskalaciju zapadne pomoći.
U međuvremenu, drugi izveštaj Reutersa potvrđuje da Moskva i dalje kontroliše logistiku i priznaje nastavak američkih isporuka, uprkos diplomatskom pritisku.
Reakcija tržišta — nafta, dolar i nervoza
Reuters primećuje rast cena nafte zbog očekivanja o zaoštravanju retorike. Brent i WTI porasli su za 0,2–0,3%, što se može učiniti neznatnim, ali tržište doživljava pretnju carinskog rata kao faktor nestabilnosti.
Finansijski analitičari zabeležili su nervozu i na tržištu obveznica: investitori već računaju sa scenarijima u kojima bi sekundarne sankcije mogle pogoditi kompanije iz trećih zemalja koje trguju sa Rusijom.
Ultimatum: 50 dana do trgovinske blokade
Kulminacija Trampovog govora bilo je saopštenje o roku od 50 dana, tokom kojeg, ako Rusija ne obustavi vojnu operaciju, SAD uvode sekundarne carine od 100%. To će se odnositi ne samo na ruske firme, već i na sve koji sa njima posluju. Ovo predstavlja izvesno odstupanje od početnog teksta nacrta zakona Sanctioning Russia Act of 2025 (S.1241), koji je prvobitno predviđao carine od 500% na proizvode iz zemalja koje pomažu zaobilaženje sankcija. Vrlo je moguće da će predlog zakona biti revidiran u narednim mesecima i usvojen u oba doma.
Prema navodima Financial Timea, Bela kuća priprema paket smernica za banke, logističke operatere i platne sisteme, sa upozorenjima o rizicima saradnje sa Rusijom.
Na zajedničkoj konferenciji za medije sa Markom Ruteom, prema informacijama Washington Posta, naglašeno je da će i Evropa uvesti recipročna ograničenja ako diplomatski prozor ostane neiskorišćen.
Rute je izjavio:
“Na mestu Vladimira Putina, razmislio bih da li ne bi trebalo da počnem ozbiljnije da se odnosim prema pregovorima.”
Zaključak i perspektiva
Tramp nije samo dao izjavu — on je predstavio strateški okvir: vojna pomoć uz evropsko finansiranje, ekonomski pritisak kroz američke carine, i diplomatski prozor koji se zatvara u avgustu.
Ovaj trostupanjski plan predstavlja logičan nastavak modela opisanog u “Rimskom krugu”. Razlika je u tome što sada više ne govorimo o teoriji — već o zvanično iznetoj državnoj strategiji.
Ostaje da se prati odgovor: Kremlj, Peking, Brisel i Nju Delhi već pripremaju sopstvene pakete mera. Covalent Bond nastavlja sa praćenjem i objaviće analizu čim budu poznate zvanične reakcije.
Najnovije vesti


